Biografija
Advokat koji je menjao krivični postupak
Rođen je 9.9.1925. godine u Vrginmostu (Kordun). Do 1941. godine živeo je u Karlovcu, gde je završio srpsku osnovnu školu Sveti Sava i pet razreda gimnazije. Jula meseca 1941. godine sa porodicom je bio prinuđen da pobegne u Srbiju — u Jagodinu, gde je za vreme okupacije živeo sa majkom i sestrom.
Gimnaziju je završio u Jagodini 1944. godine, da bi u proleće 1945. prešao u Beograd, gde je 28.8.1945. godine uhapšen i osuđen na čelu jedne grupe nacionalista na tri godine zatvora. Kaznu je izdržavao u KPD Niš, odakle je pušten maja 1947. godine. Pošto se nije mogao upisati na Pravni fakultet u Beogradu, isti je završio kao vanredni student 1951. godine u Ljubljani.
Posle odsluženja vojnog roka, 1953. godine započeo je rad kao advokatski pripravnik kod advokata Milana Tadića i u Okružnom sudu u Beogradu. Advokatsku kancelariju otvorio je u Beogradu 1956. godine.
Tokom karijere branio je 618 ljudi optuženih za ubistvo. Izrečene su 42 smrtne kazne, deset branjenika je streljano, a 47 postupaka završeno je oslobađajućom presudom — zahvaljujući, pre svega, njegovim završnim rečima.
Hronologija
Sedam decenija u pravosuđu
Do 1941. živi u Karlovcu, gde završava osnovnu školu Sveti Sava i pet razreda gimnazije. Jula 1941. porodica je prinuđena da pobegne u Srbiju, u Jagodinu.
U Beogradu je uhapšen na čelu grupe nacionalista i osuđen na tri godine zatvora. Kaznu izdržava u KPD Niš do maja 1947.
Kako nije mogao da se upiše u Beogradu, studije prava završava kao vanredni student u Ljubljani.
Nakon vojnog roka počinje rad kod advokata Milana Tadića i u Okružnom sudu u Beogradu.
Zapažen kao vredan i ambiciozan, dobija odbrane po službenoj dužnosti iz oblasti omladinske delinkvencije.
Tri osuđujuće presude ukinute su pred Vrhovnim sudom Srbije; posle pet godina borbe optuženi je oslobođen marta 1964. godine.
Prvi put u praksi Vrhovni sud Srbije otvara glavni pretres, saslušava svedoke odbrane i oslobađa optužene.
Njegovim istupanjem u Zakon o krivičnom postupku unet je član 66: okrivljeni ima pravo na branioca tokom celog krivičnog postupka.
Jedan od osnivača Udruženja za borbu protiv smrtne kazne, kome rad nije bio odobren.
Dva mandata (1984—1986. i 1988—1990.), a 1985. i predsednik Saveza advokatskih komora Jugoslavije.
Branilac u slučaju Kremenović; postupak je istog leta vraćen u zemlju i potom obustavljen u Novom Sadu.
Okružni sud u Beogradu oglašava ništavim presude iz 1946. godine kojima je bio osuđen.
Za doprinos unapređenju advokature i njenoj afirmaciji u javnosti.
Predmeti
Slučajevi koji su pratili javnost
Odbrane od Beograda i Novog Sada do Zagreba, Skoplja, Splita i Prištine — mnoge od njih vođene godinama, kroz više ukinutih presuda i ponovljenih pretresa.
Doprinos
Izmene zakona nastale iz sudnice
Pravo okrivljenog na branioca tokom celog krivičnog postupka, uneto u Zakon o krivičnom postupku 1. januara 1968. godine.
Posle procesa u slučaju Točilovac uneta su dva nova člana kojima je poboljšan položaj optuženog.
Kao član Foruma za ljudska prava i predstavnik advokata Srbije i Jugoslavije doprineo je ukidanju verbalnog delikta.
Na njegov predlog Advokatska komora Srbije od 1993. svake godine obeležava po jednog velikana advokature.
Publicistika
Napisano posle sudnice
Slučajevi koji su pobudili interesovanje javnosti, zapisani kao pouka budućim generacijama u pravosuđu.
Vreme, događaji i ljudi, na osnovu dnevnika koji vodi od 1940. godine.
Tekstovi i reagovanja iz perioda borbe za ljudska prava.
Inicijator izrade Istorije jugoslovenske advokature u tri toma i Istorije srpske advokature.
Priznanja


